Lexploria

14.3.2015

HR

Službeni list Europske unije

L 70/76

Ispravak Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

( Službeni list Europske unije L 39 od 13. veljače 2008. )

(Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 03/sv. 62 od 16. srpnja 2013.)

Uredba (EZ) br. 110/2008 glasi kako slijedi:

UREDBA (EZ) br. 110/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 15. siječnja 2008.

o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Pokazalo se da je Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1576/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju općih pravila o definiranju, opisivanju i prezentiranju jakih alkoholnih pića (3) i Uredbom Komisije (EEZ) br. 1014/90 od 24. travnja 1990. o utvrđivanju detaljnih provedbenih pravila o definiranju, opisivanju i prezentiranju jakih alkoholnih pića (4), na zadovoljavajući način reguliran sektor jakih alkoholnih pića. Međutim, u svjetlu najnovijih iskustava, potrebno je pojasniti pravila koja se primjenjuju na definiranje, opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića, kao i na zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla određenih jakih alkoholnih pića, vodeći pritom računa o tradicionalnim načinima proizvodnje. Stoga bi trebalo staviti izvan snage i zamijeniti Uredbu (EEZ) br. 1576/89.

(2)

Sektor jakih alkoholnih pića važan je za potrošače, proizvođače i poljoprivredni sektor u Zajednici. Mjere koje se primjenjuju na sektor jakih alkoholnih pića trebale bi doprinijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača, sprečavanju zavaravajuće prakse te ostvarivanju transparentnosti tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Pritom bi mjerama trebalo štititi ugled koji jaka alkoholna pića Zajednice postižu na tržištu Zajednice, kao i na svjetskom tržištu, vodeći i dalje računa o tradicionalnim iskustvima koja se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića, kao i povećanoj potrebi zaštite potrošača i pružanja informacija. Također bi trebalo uzimati u obzir i tehnološke inovacije kod kategorija kod kojih takve inovacije služe za poboljšanje kakvoće, a da ne utječu na tradicionalna svojstva pojedinih jakih alkoholnih pića.

(3)

Proizvodnja jakih alkoholnih pića predstavlja za Zajednicu važan način plasmana poljoprivrednih proizvoda. U regulatornom okviru trebalo bi naglasiti tu čvrstu povezanost s poljoprivrednim sektorom.

(4)

Kako bi se osigurao sustavniji pristup zakonodavstvu kojim se reguliraju jaka alkoholna pića, ovom bi se Uredbom trebali jasno odrediti kriteriji za proizvodnju, opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića, kao i za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla.

(5)

U interesu potrošača, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sva jaka alkoholna pića stavljena na tržište u Zajednici, bez obzira na to jesu li proizvedena u Zajednici ili u trećim zemljama. S obzirom na izvoz visokokvalitetnih jakih alkoholnih pića te kako bi se zadržao i poboljšao ugled jakih alkoholnih pića Zajednice na svjetskom tržištu, ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na pića koja se u Zajednici proizvode za izvoz. Ova bi se Uredba također trebala primjenjivati i na korištenje etilnog alkohola i/ili destilate poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji jakih alkoholnih pića i na korištenje naziva jakih alkoholnih pića kod prezentiranja i označivanja hrane. U iznimnim slučajevima, kada to zahtijevaju zakoni trećih zemalja uvoznica, ovom bi se Uredbom trebalo predvidjeti odstupanje od odredaba priloga I. i II. ovoj Uredbi u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom.

(6)

Općenito, ovom bi se Uredbom i dalje trebalo usredotočiti na definicije jakih alkoholnih pića koje bi trebalo razvrstati po kategorijama. Tim bi se definicijama i dalje trebali poštovati tradicionalni postupci osiguravanja kakvoće, no trebalo bi ih dopuniti ili ažurirati u slučajevima kada su dosadašnje definicije nedostatne ili ih nema, ili kada se takve definicije mogu poboljšati s obzirom na tehnološki razvoj.

(7)

Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača vezana uz sirovine koje se koriste za vodku, posebno u državama članicama koje proizvode tradicionalnu vodku, trebalo bi osigurati pružanje dostatnih informacija o sirovini koja se koristi kada se vodka proizvodi od drugih sirovina poljoprivrednog podrijetla osim žitarica i/ili krumpira.

(8)

Osim toga, etilni alkohol koji se koristi za proizvodnju jakih alkoholnih pića i drugih alkoholnih pića trebao bi biti isključivo poljoprivrednog podrijetla kako bi se zadovoljila očekivanja potrošača i poštovali tradicionalni načini proizvodnje. Time bi se trebalo također osigurati plasman osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

(9)

S obzirom na značaj i složenost sektora jakih alkoholnih pića, primjereno je utvrditi posebne mjere o označivanju i prezentiranju jakih alkoholnih pića, koje idu dalje od horizontalnih pravila utvrđenih u Direktivi 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i oglašavanju hrane (5). Tim bi se posebnim mjerama također trebala spriječiti zlouporaba izraza ‚jako alkoholno piće’ i naziva jakih alkoholnih pića za proizvode koji ne zadovoljavaju definicije određene u ovoj Uredbi.

(10)

Iako je važno osigurati da se razdoblje odležavanja ili starosti općenito odnosi samo na najmlađu alkoholnu komponentu, ovom bi se Uredbom trebalo predvidjeti odstupanje kako bi se u obzir uzeli tradicionalni procesi starenja koje uređuju države članice.

(11)

U skladu s Ugovorom, u primjeni politike održanja kakvoće i kako bi se osigurala visoka kakvoća jakih alkoholnih pića i raznolikost u tom sektoru, države članice trebale bi imati mogućnost donošenja strožih pravila od pravila utvrđenih u ovoj Uredbi o proizvodnji, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića proizvedenih na njihovom državnom području.

(12)

Direktiva Vijeća 88/388/EEZ od 22. lipnja 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na arome za uporabu u hrani i na izvorne materijale za njihovu proizvodnju (6), primjenjuje se i na jaka alkoholna pića. Stoga je potrebno u ovoj Uredbi utvrditi samo pravila koja nisu predviđena u toj Direktivi.

(13)

Važno je poštovati odredbe Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (dalje u tekstu Sporazum o TRIPS-u), a posebno njegove članke 22. i 23., kao i Opći sporazum o carinama i trgovini, odobren Odlukom Vijeća 94/800/EZ (7), koji tvore sastavni dio Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

(14)

Budući da se Uredba Vijeća (EZ) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (8) ne primjenjuje na jaka alkoholna pića, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi pravila za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Oznake zemljopisnog podrijetla trebalo bi registrirati, uz identifikaciju jakih alkoholnih pića kao proizvoda koji su podrijetlom s državnog područja pojedine države, ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, čija se određena kakvoća, ugled ili druga svojstva jakog alkoholnog pića uglavnom mogu pripisati njegovom zemljopisnom podrijetlu.

(15)

Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi nediskriminirajući postupak za registraciju, usklađenost, promjenu i moguće brisanje oznaka zemljopisnog podrijetla treće zemlje i Europske unije u skladu sa Sporazumom o TRIPS-u, uz dužno poštovanje statusa postojećih oznaka zemljopisnog podrijetla.

(16)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9).

(17)

Komisiju bi posebno trebalo ovlastiti za: odobravanje odstupanja od određenih dijelova Uredbe kada to zahtijeva zakonodavstvo zemlje uvoznice; utvrđivanje najveće količine sladila za zaokruživanje okusa; odobravanje odstupanja od pravila kojima se regulira označivanje razdoblja odležavanja ili starosti; donošenje odluka o podnesenim zahtjevima za registraciju, o brisanju i poništenju unosa zemljopisne oznake zemljopisnog podrijetla, kao i promjene tehničke dokumentacije; izmjenu popisa tehničkih definicija i zahtjeva, definicijâ jakih alkoholnih pića razvrstanih u kategorije te popisa registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla; odstupanje od postupka kojim se uređuje registracija oznaka zemljopisnog podrijetla te promjena tehničke dokumentacije. Budući da su to mjere s općim područjem primjene kojima se mijenjaju elementi ove Uredbe koji nisu ključni, među ostalim, brisanjem nekih od tih elemenata ili dopunjavanjem ove Uredbe novim elementima koji nisu ključni, one moraju biti donesene u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(18)

Prijelaz s pravila predviđenih u Uredbi (EEZ) br. 1576/89 na pravila u ovoj Uredbi mogao bi uzrokovati poteškoće koje nisu riješene u ovoj Uredbi. Potrebne prijelazne mjere, kao i mjere potrebne za rješavanje praktičnih pitanja specifičnih za sektor jakih alkoholnih pića, trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom 1999/468/EZ.

(19)

Kako bi se olakšao prijelaz s pravila predviđenih u Uredbi (EEZ) br. 1576/89, trebalo bi dopustiti proizvodnju jakih alkoholnih pića prema toj uredbi tijekom prve godine primjene ove Uredbe. Također bi trebalo predvidjeti prodaju postojećih zaliha sve do njihova isteka,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJA I KATEGORIJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, kao i o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića.

2. Ova se Uredba primjenjuje na sva jaka alkoholna pića koja se stavljaju na tržište u Zajednici, bilo da su proizvedena u Zajednici ili u trećim zemljama, kao i na ona proizvedena u Zajednici za izvoz. Ova se Uredba također primjenjuje na korištenje etilnog alkohola i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji jakih alkoholnih pića te na korištenje naziva jakih alkoholnih pića prilikom prezentiranja i označivanja hrane.

3. U iznimnim slučajevima kada zakonodavstvo treće zemlje uvoznice to zahtijeva, može se odobriti odstupanje od odredaba prilogâ I. i II. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.

Članak 2.

Definicija jakog alkoholnog pića

1. Za potrebe ove Uredbe, ‚jako alkoholno piće’ znači alkoholno piće:

(a)

namijenjeno prehrani ljudi;

(b)

koje ima posebna organoleptička svojstva;

(c)

alkoholne jakosti od najmanje 15 % vol.;

(d)

koje je proizvedeno:

i.

bilo izravno:

—

destilacijom, sa ili bez dodatka aroma, od prirodno prevrelih proizvoda, i/ili

—

maceracijom ili sličnom preradom biljnih tvari u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili u destilatima poljoprivrednog podrijetla, i/ili u jakim alkoholnim pićima u smislu ove Uredbe, i/ili

—

dodavanjem aroma, šećera ili drugih sladila navedenih u Prilogu I. točki 3. i/ili drugih poljoprivrednih proizvoda i/ili hrane, etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili destilatima poljoprivrednog podrijetla i/ili jakim alkoholnim pićima, u smislu ove Uredbe,

ii.

ili miješanjem jakog alkoholnog pića s jednim ili više:

—

drugih jakih alkoholnih pića, i/ili

—

etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla ili destilatima poljoprivrednog podrijetla, i/ili

—

drugih alkoholnih pića, i/ili

—

pića.

2. Međutim, pića obuhvaćena oznakama KN 2203, 2204, 2205, 2206 i 2207 ne smatraju se jakim alkoholnim pićima.

3. Najmanja alkoholna jakost predviđena u stavku 1. točki (c) ne dovodi u pitanje definiciju proizvoda u kategoriji 41. u Prilogu II.

4. Za potrebe ove Uredbe, tehničke definicije i zahtjevi utvrđeni su u Prilogu I.

Članak 3.

Podrijetlo etilnog alkohola

1. Etilni alkohol koji se koristi u proizvodnji jakih alkoholnih pića i svih njihovih sastojaka smije biti samo poljoprivrednog podrijetla, u smislu Priloga I. Ugovoru.

2. Etilni alkohol koji se koristi u proizvodnji jakih alkoholnih pića mora biti u skladu s definicijom predviđenom u Prilogu I. točki 1. ovoj Uredbi.

3. Etilni alkohol koji se koristi za razrjeđivanje ili otapanje bojila, aroma ili drugih dopuštenih aditiva koji se koriste u preradi jakih alkoholnih pića mora biti etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.

4. Jaka alkoholna pića ne smiju sadržavati alkohol sintetičkog podrijetla, niti neki drugi alkohol nepoljoprivrednog podrijetla u smislu Priloga I. Ugovoru.

Članak 4.

Kategorije jakih alkoholnih pića

Jaka alkoholna pića razvrstavaju se u kategorije u skladu s definicijama utvrđenima u Prilogu II.

Članak 5.

Opća pravila o kategorijama jakih alkoholnih pića

1. Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku pojedinu kategoriju označenu brojevima od 1. do 14. u Prilogu II., u njima definirana jaka alkoholna pića:

(a)

moraju se proizvoditi alkoholnom fermentacijom i destilacijom dobivenom isključivo iz sirovina predviđenih odgovarajućom definicijom za dotično jako alkoholno piće;

(b)

ne smiju imati dodan razrijeđen ili nerazrijeđen alkohol, kako je definirano u Prilogu I. točki 5.;

(c)

ne smiju sadržavati dodane aromatične tvari;

(d)

smiju sadržavati samo dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje;

(e)

smiju se zaslađivati samo kako bi se zaokružio konačan okus proizvoda, u skladu s Prilogom I. točkom 3. O najvećoj količini za proizvode koji se koriste za zaokruživanje okusa navedenih u Prilogu I. točki 3. podtočkama od (a) do (f), odlučuje se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3. U obzir se uzima i posebno zakonodavstvo država članica.

2. Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku pojedinu kategoriju označenu brojevima od 15. do 46. u Prilogu II., u njima definirana jaka alkoholna pića mogu:

(a)

se dobivati od bilo koje poljoprivredne sirovine navedene u Prilogu I. Ugovoru;

(b)

imati dodan alkohol, kako je definiran u Prilogu I. točki 5. ovoj Uredbi;

(c)

sadržavati prirodne ili prirodnima istovjetne aromatične tvari i pripravke kako je definirano u članku1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. te članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ;

(d)

sadržavati bojila, kako je definirano u Prilogu I. točki 10. ovoj Uredbi;

(e)

biti zaslađena, u skladu s Prilogom I. točkom 3. ovoj Uredbi kako bi odgovarala određenim svojstvima proizvoda i vodeći računa o posebnom zakonodavstvu država članica.

3. Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena u Prilogu II., ostala jaka alkoholna pića koja ne ispunjavaju zahtjeve kategorija od 1. do 46. mogu:

(a)

biti dobivena od bilo koje poljoprivredne sirovine navedene u Prilogu I. Ugovoru i/ili hrane prikladne za prehranu ljudi;

(b)

imati dodan alkohol, kako je definiran u Prilogu I. točki 5. ovoj Uredbi;

(c)

sadržavati jednu ili više aroma, kako je definirana u članku 1. stavku 2. točki (a) Direktive 88/388/EEZ;

(d)

sadržavati bojilo, kako je definirano u Prilogu I. točki 10. ovoj Uredbi;

(e)

u skladu s Prilogom I. točkom 3. ovoj Uredbi biti zaslađena kako bi odgovarala određenim svojstvima proizvoda.

Članak 6.

Zakonodavstvo država članica

1. U okviru primjene politike kakvoće za jaka alkoholna pića koja su proizvedena na njihovu državnom području, a posebno za oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III. ili za utvrđivanje novih oznaka zemljopisnog podrijetla, države članice mogu utvrđivati pravila stroža od onih u Prilogu II. za proizvodnju, opisivanje, prezentiranje i označivanje ako su oni u skladu s pravom Zajednice.

2. Države članice ne smiju zabraniti ili ograničiti uvoz, prodaju ili potrošnju jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe.

POGLAVLJE II.

OPISIVANJE, PREZENTIRANJE I OZNAČIVANJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA

Članak 7.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, pojmovi ‚opisivanje’, ‚prezentiranje’ i ‚označivanje’ definirani su u Prilogu I. točkama 14., 15. i 16.

Članak 8.

Prodajni naziv

U skladu s člankom 5. Direktive 2000/13/EZ, naziv pod kojim se jako alkoholno piće prodaje (prodajni naziv) podliježe odredbama utvrđenima u ovom poglavlju.

Članak 9.

Posebne odredbe vezane za prodajne nazive

1. Jaka alkoholna pića koja zadovoljavaju specifikacije za proizvode definirane u kategorijama od 1. do 46. Priloga II. moraju kod opisivanja, prezentiranja i označivanja nositi prodajni naziv koji im je dodijeljen.

2. Jaka alkoholna pića koja ispunjavaju definiciju utvrđenu u članku 2., ali ne udovoljavaju zahtjevima za uvrštavanjem u kategorije od 1. do 46. Priloga II., moraju kod opisivanja, prezentiranja i označivanja nositi prodajni naziv ‚jako alkoholno piće’. Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, taj se prodajni naziv ne smije zamijeniti ili promijeniti.

3. U slučaju kada jako alkoholno piće zadovoljava definicije više od jedne kategorije iz Priloga II., ono se može prodavati pod jednim ili više naziva navedenih za te kategorije u Prilogu II.

4. Ne dovodeći u pitanje stavak 9. ovog članka niti članak 10. stavak 1., nazivi iz stavka 1. ovog članka ne smiju se ni na koji način upotrebljavati za opisivanje ili prezentiranja bilo kojeg drugog pića osim jakih alkoholnih pića za koje su nazivi navedeni u Prilogu II. i registrirani u Prilogu III.

5. Prodajni nazivi mogu se dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla registriranom u Prilogu III. i u skladu s poglavljem III., ili u skladu s nacionalnim odredbama dopuniti drugom oznakom zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da to ne dovodi potrošača u zabludu.

6. Oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III. mogu se dopuniti:

(a)

pojmovima koji su se već koristili 20. veljače 2008. za postojeće oznake zemljopisnog podrijetla u smislu članka 20.; ili

(b)

u skladu s odgovarajućom tehničkom dokumentacijom predviđenom na temelju članka 17. stavka 1.

7. Alkoholno piće koje ne zadovoljava ni jednu od definicija navedenih u kategorijama od 1. do 46. Priloga II. ne smije se opisivati, prezentirati niti označivati riječima ili izrazima kao što su ‚poput’, ‚vrsta’, ‚u stilu’, ‚proizvedeno’, ‚aroma’ ili ostalim sličnim izrazima koji su povezani s bilo kojim prodajnim nazivom predviđenim u ovoj Uredbi i/ili s oznakama zemljopisnog podrijetla registriranima u Prilogu III.

8. Prodajni naziv jakog alkoholnog pića ne smije se zamijeniti žigom, robnom markom ili zamišljenim nazivom.

9. Nazivi iz kategorija od 1. do 46. Priloga II. mogu se uvrstiti u popis sastojaka za hranu pod uvjetom da je popis u skladu s Direktivom 2000/13/EZ.

Članak 10.

Posebna pravila vezana za prodajne nazive i oznake zemljopisnog podrijetla

1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/13/EZ, zabranjeno je korištenje nekog izraza navedenog u kategorijama od 1. do 46. Priloga II., ili oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III., u složenici ili aluzija kod prezentiranja hrane na bilo koji od njih, osim ako alkohol potječe isključivo od jakog alkoholnog pića ili više njih na koje se upućuje.

2. Korištenje složenice, kako je navedeno u stavku 1., također je zabranjeno kada je jako alkoholno piće razrijeđeno tako da je alkoholna jakost smanjena na vrijednost ispod najmanje jakosti navedene u definiciji za to jako alkoholno piće.

3. Odstupajući od stavka 1., odredbe ove Uredbe ne utječu na moguće korištenje izraza ‚amer’ ili ‚bitter’ za proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom.

4. Odstupajući od stavka 1. i uzimajući u obzir uspostavljene proizvodne metode, složenice navedene u kategoriji 32. točki (d) Priloga II. mogu se koristiti kod prezentiranja likera proizvedenih u Zajednici na temelju uvjeta utvrđenih u tom Prilogu.

Članak 11.

Opisivanje, prezentiranje i označivanje mješavina

1. Ako je jakom alkoholnom piću navedenom u kategorijama od 1. do 14. Priloga II. dodan razrijeđen ili nerazrijeđen alkohol, kako je definirano u Prilogu I. točki 5., to jako alkoholno piće mora nositi prodajni naziv ‚jako alkoholno piće’. Ono ne smije ni u kojem obliku imati naziv rezerviran u kategorijama od 1. do 14.

2. Ako je jako alkoholno piće navedeno u kategorijama od 1. do 46. Priloga II. pomiješano s:

(a)

jednim ili više jakih alkoholnih pića; i/ili

(b)

jednim ili više destilata poljoprivrednog podrijetla,

ono mora nositi prodajni naziv ‚jako alkoholno piće’. Taj prodajni naziv mora se jasno i čitljivo naznačiti na vidljivom mjestu na etiketi i ne smije se zamijeniti ili promijeniti.

3. Stavak 2. ne primjenjuje se na opisivanje, prezentiranje ili označivanje mješavine iz tog stavka ako ona ispunjava jednu od definicija utvrđenih u kategorijama od 1. do 46. Priloga II.

4. Ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive 2000/13/EZ, kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja jakih alkoholnih pića proizvedenih od mješavina iz stavka 2. ovog članka, smije se koristiti jedan ili više pojmova navedenih u Prilogu II. jedino ako taj pojam ne čini dio prodajnog naziva nego je samo naveden u istom vidnom polju popisa alkoholnih sastojaka koje sadrži mješavina, a ispred kojeg se nalazi pojam ‚miješano jako alkoholno piće’.

Pojam ‚miješano jako alkoholno piće’ označuje se jednakim slovima istog tipa i boje slova poput onih koja se koriste za prodajni naziv. Slova ne smiju biti veća od polovice veličine slova koja se koriste za prodajni naziv.

5. Za označivanje i prezentiranje mješavina iz stavka 2., a na koje se primjenjuje zahtjev za navođenjem alkoholnih sastojaka prema stavku 4., omjer svakog alkoholnog sastojka izražava se silaznim redoslijedom kao postotak količina koje se koriste. Taj omjer mora biti jednak postotku po obujmu čistog alkohola kojeg on predstavlja u ukupnom sadržaju čistog alkohola po obujmu mješavine.

Članak 12.

Posebna pravila vezana uz opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića

1. Kada je kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja jakih alkoholnih pića naznačena sirovina koja se koristi za proizvodnju etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, navodi se svaki poljoprivredni alkohol koji je korišten i to silaznim redoslijedom prema korištenim količinama.

2. Opisivanje, prezentiranje ili označivanje jakog alkoholnog pića može se dopuniti pojmom ‚kupaža’, ‚kupažiranje’ ili ‚kupažirano’ samo kada je jako alkoholno piće bilo podvrgnuto kupažiranju, kako je definirano u Prilogu I. točki 7.

3. Ne dovodeći u pitanje nijedno odstupanje doneseno u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3., razdoblje dozrijevanja ili starenja može se navesti kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja samo kada se ono odnosi na najmlađi alkoholni sastojak i pod uvjetom da je jako alkoholno piće dozrijevalo pod financijskim nadzorom ili nadzorom koji pruža jednakovrijedna jamstva.

Članak 13.

Zabrana upotrebe zatvarača i folija koji sadrže olovo

Jaka alkoholna pića ne smiju se nuditi na prodaju ni stavljati na tržište u spremnicima koji su opremljeni zatvaračima ili folijom koji sadrže olovo.

Članak 14.

Upotreba jezika kod opisivanja, prezentiranja i označivanja jakih alkoholnih pića

1. Pojedinosti predviđene ovom Uredbom navode se na jednom ili više jezika Europske unije tako da krajnji potrošač lako razumije svaku stavku informacije, osim ako se potrošaču informacija pruža na neki drugi način.

2. Pojmovi u kurzivu u Prilogu II. i oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III. ne prevode se na etiketi niti kod prezentiranja jakog alkoholnog pića.

3. Ako je jako alkoholno piće podrijetlom iz treće zemlje, odobrava se uporaba jednog od službenih jezika treće zemlje u kojoj je jako alkoholno piće proizvedeno ako su podaci predviđeni u ovoj Uredbi također naznačeni na nekom službenom jeziku Europske unije tako da krajnji potrošač lako razumije svaku stavku.

4. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., u slučaju kada je jako alkoholno piće proizvedeno u Zajednici i namijenjeno izvozu, podaci predviđeni u ovoj Uredbi mogu se ponoviti na jednom od jezika koji nije službeni jezik Europske unije.

POGLAVLJE III.

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Članak 15.

Oznake zemljopisnog podrijetla

1. Za potrebe ove Uredbe, oznaka zemljopisnog podrijetla jest oznaka kojom se označava da je jako alkoholno piće podrijetlom s državnog područja pojedine države, ili regije, ili lokaliteta na tom državnom području na kojem se određena kakvoća, ugled ili druga svojstva tog jakog alkoholnog pića mogu uglavnom pripisati toj oznaci zemljopisnog podrijetla.

2. Oznake zemljopisnog podrijetla iz stavka 1. registrirane su u Prilogu III.

3. Oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III. ne smiju postati generičke.

Nazivi koji su postali generički ne smiju se registrirati u Prilogu III.

Naziv koji je postao generički znači naziv jakog alkoholnog pića koji je, iako vezan uz mjesto ili regiju u kojima se piće izvorno proizvodilo ili stavljalo na tržište, postao uobičajeni naziv za jako alkoholno piće u Zajednici.

4. Jaka alkoholna pića koja nose oznaku zemljopisnog podrijetla registriranu u Prilogu III. moraju biti u skladu sa specifikacijama tehničke dokumentacije predviđene na temelju članka 17. stavka 1.

Članak 16.

Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla

Ne dovodeći u pitanje članak 10., oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III. zaštićene su od:

(a)

svake izravne ili neizravne komercijalne uporabe u pogledu proizvoda koji nisu obuhvaćeni registracijom, u mjeri u kojoj su oni usporedivi s jakim alkoholnim pićem registriranim pod tom oznakom zemljopisnog podrijetla ili ako se takvom uporabom iskorištava ugled registrirane oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

zlouporabe, imitacije ili aluzije, čak kada je pravo podrijetlo proizvoda naznačeno ili se oznaka zemljopisnog podrijetla koristi u prijevodu ili zajedno s izrazom kao ‚poput’, ‚vrsta’, ‚u stilu’, ‚proizvedeno’, ‚aroma’ ili drugim sličnim pojmom;

(c)

svake oznake koja je lažna ili dovodi u zabludu, vezano za izvornost, podrijetlo, svojstva ili bitne značajke, kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja proizvoda, a kojom se može stvoriti pogrešan dojam u vezi s njegovim podrijetlom;

(d)

svakog drugog postupka kojim se potrošača može dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.

Članak 17.

Registracija oznaka zemljopisnog podrijetla

1. Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla u Prilogu III. podnosi se Komisiji na jednom od službenih jezika Europske unije ili uz prijevod na jedan od tih jezika. Uz taj se zahtjev podnosi obrazloženje i prilaže tehnička dokumentacija sa specifikacijama s kojima to jako alkoholno piće mora biti u skladu.

2. Za oznaku zemljopisnog podrijetla unutar Zajednice, zahtjev iz stavka 1. podnosi država članica podrijetla jakog alkoholnog pića.

3. Za oznaku zemljopisnog podrijetla iz treće zemlje, zahtjev iz stavka 1. dostavlja se Komisiji bilo izravno ili putem tijela dotične treće zemlje, i sadrži dokaz da je dotični naziv zaštićen u njegovoj zemlji podrijetla.

4. Tehnička dokumentacija iz stavka 1. obuhvaća najmanje sljedeće glavne specifikacije:

(a)

naziv i kategoriju jakog alkoholnog pića, uključujući oznaku zemljopisnog podrijetla;

(b)

opis jakog alkoholnog pića, uključujući glavna fizikalna, kemijska i/ili organoleptička svojstva proizvoda, kao i posebne značajke jakog alkoholnog pića u usporedbi s odgovarajućom kategorijom;

(c)

definiciju dotičnog zemljopisnog područja;

(d)

opis postupka dobivanja jakog alkoholnog pića i, prema potrebi, autentičnih i nepromjenjivih tehnoloških postupaka na tom području;

(e)

pojedinosti kojima se potvrđuje veza sa zemljopisnim okruženjem ili zemljopisnim podrijetlom;

(f)

svi zahtjevi koje je utvrdila Zajednica i/ili nacionalna i/ili regionalna pravila;

(g)

ime i adresa za kontakt podnositelja zahtjeva;

(h)

sve dopune oznake zemljopisnog podrijetla i/ili posebna pravila označivanja, u skladu s odgovarajućom tehničkom dokumentacijom.

5. Komisija u roku od 12 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 1. provjerava je li zahtjev u skladu s ovom Uredbom.

6. Ako Komisija zaključi da je zahtjev iz stavka 1. u skladu s ovom Uredbom, u Službenom listu Europske unije, seriji C, objavljuju se glavne specifikacije iz tehničke dokumentacije iz stavka 4.

7. U roku od šest mjeseci od dana objave tehničke dokumentacije, svaka fizička ili pravna osoba koja ima opravdan interes može uložiti prigovor na registraciju oznake zemljopisnog podrijetla u Prilogu III. zbog toga što nisu ispunjeni uvjeti predviđeni u ovoj Uredbi. Prigovor, koji mora biti primjereno obrazložen, podnosi se Komisiji na jednom od službenih jezika Europske unije ili uz prijevod na jedan od tih jezika.

8. Komisija donosi odluku o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla u Prilogu III. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3., uzimajući u obzir sve prigovore uložene u skladu sa stavkom 7. ovog članka. Ta se odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije, seriji C.

Članak 18.

Brisanje oznake zemljopisnog podrijetla

Ako više nije osigurano poštovanje specifikacija iz tehničke dokumentacije, Komisija donosi odluku o brisanju registracije u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3. Ta se odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije, seriji C.

Članak 19.

Homonimne oznake zemljopisnog podrijetla

Homonimna oznaka zemljopisnog podrijetla koja ispunjava zahtjeve ove Uredbe registrira se uz dužnu pažnju o lokalnim i tradicionalnim običajima te stvarnu opasnost od zabune, a posebno:

—

homonimni naziv kojim se potrošač dovodi u zabludu da proizvodi potječu iz nekog drugog područja neće se registrirati, čak i ako je naziv točan za konkretno državno područje, regiju ili mjesto podrijetla dotičnog jakog alkoholnog pića što se tiče teksta,

—

korištenje registrirane homonimne oznake zemljopisnog podrijetla podliježe postojanju jasne razlike u praksi između kasnije registriranog homonima i naziva koji je već registriran, pri čemu je potrebno voditi računa da se prema dotičnim proizvođačima odnosi na jednak način te da se potrošači ne dovode u zabludu.

Članak 20.

Postojeće oznake zemljopisnog podrijetla

1. Za svaku oznaku zemljopisnog podrijetla registriranu u Prilogu III. 20. veljače 2008., države članice Komisiji dostavljaju tehničku dokumentaciju kako je predviđeno na temelju članka 17. stavka 1. najkasnije 20. veljače 2015.

2. Države članice osiguravaju da je tehnička dokumentacija dostupna javnosti.

3. Ako se do 20. veljače 2015. Komisiji ne dostavi tehnička dokumentacija, Komisija briše oznaku zemljopisnog podrijetla iz Priloga III. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.

Članak 21.

Promjena tehničke dokumentacije

Postupak predviđen člankom 17. primjenjuje se mutatis mutandis u slučaju kada se tehnička dokumentacija iz članka 17. stavka 1. i članka 20. stavka 1. treba promijeniti.

Članak 22.

Provjera poštovanja specifikacija iz tehničke dokumentacije

1. Vezano za oznake zemljopisnog podrijetla unutar Zajednice, provjeru poštovanja specifikacija iz tehničke dokumentacije prije stavljanja proizvoda na tržište osigurava:

—

jedno ili više nadležnih tijela iz članka 24. stavka 1., i/ili

—

jedno ili više kontrolnih tijela, u smislu članka 2. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (10), koja djeluju kao tijela za certificiranje proizvoda.

Neovisno o nacionalnom zakonodavstvu, troškove takve provjere poštovanja specifikacija iz tehničke dokumentacije snosi gospodarski subjekt koji podliježe tim kontrolama.

2. Vezano za oznake zemljopisnog podrijetla unutar treće zemlje, provjeru usklađenosti sa specifikacijama iz tehničke dokumentacije, prije stavljanja proizvoda na tržište osigurava:

—

jedno ili više tijela javne vlasti koja imenuje treća zemlja, i/ili

—

jedno ili više tijela za certificiranje proizvoda.

3. Tijela za certificiranje proizvoda iz stavaka 1. i 2. moraju biti u skladu s uvjetima europske norme EN 45011 ili smjernicama ISO/IEC 65 (Opći zahtjevi za tijela koja upravljaju sustavima certificiranja proizvoda), a od 1. svibnja 2010. moraju biti ovlaštena u skladu s njima.

4. Kada tijela iz stavaka 1. i 2. preuzmu provjeru usklađenosti sa specifikacijama iz tehničke dokumentacije, ona pružaju odgovarajuća jamstva za objektivnost i nepristranost te imaju na raspolaganju stručno osoblje i potrebna sredstva za provođenje svojih zadaća.

Članak 23.

Odnos između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla

1. Registracija žiga koji sadrži oznaku zemljopisnog podrijetla registriranu u Prilogu III, ili se od nje sastoji, odbija se ili se proglašava ništavim ako bi njegova primjena mogla dovesti do bilo koje okolnosti iz članka 16.

2. Uzimajući u obzir pravo Zajednice, žig čija uporaba odgovara jednoj od okolnosti iz članka 16., a za koji je prije dana kada je oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena u zemlji podrijetla ili prije 1. siječnja 1996., podnesen zahtjev za registraciju, koji je registriran ili je, ako je za to predviđena mogućnost odgovarajućim zakonodavstvom, stečen uporabom u dobroj vjeri na području Zajednice, smije se i dalje koristiti neovisno o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da nema razloga za njegovo proglašavanje ništavim ili opoziv kako je predviđeno Prvom direktivom Vijeća 89/104/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (11) ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice (12).

3. Oznaka zemljopisnog podrijetla ne registrira se ako bi se, s obzirom na ugled i glasovitost žiga, kao i vremenskog razdoblja u kojem je upotrebljavan u Zajednici, moglo potrošača dovesti u zabludu o pravom identitetu proizvoda.

POGLAVLJE IV.

OPĆE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Kontrola i zaštita jakih alkoholnih pića

1. Države članice odgovorne su za kontrolu jakih alkoholnih pića. One poduzimaju mjere potrebne za osiguranje poštovanja odredaba ove Uredbe; one posebno u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004 imenuju jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za kontrole u vezi s obvezama utvrđenima ovom Uredbom.

2. Države članice i Komisija dostavljaju jedni drugima informacije potrebne za primjenu ove Uredbe.

3. Komisija uz savjetovanje s državama članicama osigurava ujednačenu primjenu ove Uredbe i, prema potrebi, donosi mjere u skladu s regulatornim postupkom iz članka 25. stavka 2.

Članak 25.

Odbor

1. Komisiji pomaže Odbor za jaka alkoholna pića.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5.a i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Članak 26.

Izmjena prilogâ

Prilozi se mijenjaju u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.

Članak 27.

Provedbene mjere

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 2.

Članak 28.

Prijelazne i ostale posebne mjere

1. U skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3., mjere za izmjenu ove Uredbe donose se, prema potrebi:

(a)

kako bi se do 20. veljače 2011. olakšao prijelaz s pravila predviđenih Uredbom (EEZ) br. 1576/89 na ona utvrđena ovom Uredbom;

(b)

kako bi se u opravdanim slučajevima odstupilo od članaka 17. i 22.;

(c)

kako bi se utvrdio simbol Zajednice za oznake zemljopisnog podrijetla za sektor jakih alkoholnih pića.

2. U skladu regulatornim postupkom iz članka 25. stavka 2., prema potrebi se donose mjere kako bi se riješili praktični problemi, poput onih o propisivanju u određenim slučajevima obveznog navođenja mjesta proizvodnje pri označivanju, kako bi se spriječilo dovođenje potrošača u zabludu te osigurala primjena i daljnji razvoj referentnih metoda analize jakih alkoholnih pića.

3. Jaka alkoholna pića koja ne ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe mogu se do 20. svibnja 2009. nastaviti proizvoditi u skladu s Uredbom (EEZ) br. 1576/89. Jaka alkoholna pića koja ne ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe, ali se proizvedu u skladu s Uredbom (EEZ) br. 1576/89 prije 20. veljače 2008. ili do 20. svibnja 2009., mogu se i dalje stavljati na tržište do isteka zaliha.

Članak 29.

Stavljanje izvan snage

1. Uredba (EEZ) br. 1576/89 stavlja se izvan snage. Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2009/92 (13), (EZ) br. 1267/94 (14) i (EZ) br. 2870/2000 (15) nastavljaju se primjenjivati.

Članak 30.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 20. svibnja 2008.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 15. siječnja 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J. LENARČIČ

PRILOG I.

TEHNIČKE DEFINICIJE I ZAHTJEVI

Tehničke definicije i zahtjevi, kako je navedeno u članku 2. stavku 4. i članku 7. jesu sljedeći:

1. Etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla

Etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla ima sljedeća svojstva:

(a)

organoleptička svojstva: nema zamjetljivog okusa, osim po sirovini;

(b)

najmanja alkoholna jakost izražena volumenom: 96,0 %;

(c)

najveći udio ostataka:

i.

ukupna kiselost, izražena u gramima octene kiseline po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 1,5;

ii.

esteri izraženi u gramima etil acetata po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 1,3;

iii.

aldehid izražen u gramima po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 0,5;

iv.

viši alkoholi izraženi u gramima 2-metilpropan-1-ola po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 0,5;

v.

metanol izražen u gramima po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 30;

vi.

suhi ekstrakt izražen u gramima po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 1,5;

vii.

hlapive baze koje sadrže dušik izražene u gramima dušika po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 0,1;

viii.

furfural: ispod granice detekcije.

2. Destilat poljoprivrednog podrijetla

Destilat poljoprivrednog podrijetla alkoholna je tekućina koja se dobiva destilacijom prevrelih poljoprivrednih proizvoda ili proizvoda navedenog u Prilogu I. Ugovoru, koja nema svojstva etilnog alkohola ili jakog alkoholnog pića, ali još uvijek zadržava miris i okus jedne ili više upotrijebljenih sirovina.

Kod upućivanja na upotrijebljenu sirovinu, destilat se mora dobivati isključivo iz te sirovine.

3. Zaslađivanje

Zaslađivanje znači uporaba jednog ili više sljedećih proizvoda u pripremi jakih alkoholnih pića:

(a)

polubijelog šećera, bijelog šećera, ekstra bijelog šećera, dekstroze, fruktoze, glukoznog sirupa, otopine šećera, otopine invertnog šećera, sirupa invertnog šećera, kako su definirani u Direktivi Vijeća 2001/111/EZ od 20. prosinca 2001. o određenim šećerima namijenjenim prehrani ljudi (16);

(b)

rektificiranog koncentriranog mošta od grožđa, koncentriranog mošta od grožđa, svježeg mošta od grožđa;

(c)

prženog šećera, koji je isključivo dobiven kontroliranim zagrijavanjem saharoze bez dodatka baza, mineralnih kiselina ili drugih kemijskih dodataka;

(d)

meda, kako je definiran u Direktivi Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu (17);

(e)

sirupa rogača;

(f)

drugih prirodnih ugljikohidrata koji imaju sličan učinak kao ti proizvodi.

4. Miješanje

Miješanje znači spajanje dvaju ili više različitih pića radi dobivanja novog pića.

5. Dodavanje alkohola

Dodavanje alkohola znači dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla jakom alkoholnom piću.

6. Dodavanje vode

Dodavanje vode u pripremi jakih alkoholnih pića dopušteno je pod uvjetom da je kakvoća vode u skladu s Direktivom Vijeća 80/777/EEZ od 15. srpnja 1980. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na iskorištavanje i stavljanje na tržište prirodnih mineralnih voda (18) i Direktive Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (19) te da se dodavanjem vode ne mijenjaju svojstva proizvoda.

Voda može biti destilirana, demineralizirana, permeabilno očišćena ili omekšana.

7. Kupažiranje (blending)

Kupažiranje znači spajanje dvaju ili više jakih alkoholnih pića iste kategorije koji se u svom sastavu tek neznatno razlikuju zbog jednog ili više sljedećih čimbenika:

(a)

načina pripreme;

(b)

uporabe različitih uređaja za destiliranje;

(c)

razdoblja odležavanja ili starenja;

(d)

zemljopisnog područja proizvodnje.

Tako proizvedeno jako alkoholno piće iste je kategorije jakog alkoholnog pića kao izvorno jako alkoholno piće prije kupažiranja.

8. Dozrijevanje ili starenje

Dozrijevanje ili starenje znači ostavljanje da se prirodno razviju određene reakcije u primjerenim spremnicima čime dotično jako alkoholno piće dobiva organoleptička svojstva koja prethodno nije imalo.

9. Aromatiziranje

Aromatiziranje znači korištenje u pripremi jakog alkoholnog pića jedne ili više aroma definiranih u članku 1. stavku 2. točki (a) Direktive 88/388/EEZ.

10. Bojenje

Bojenje znači korištenje u pripremi jakog alkoholnog pića jednog ili više bojila definiranih u Direktivi 94/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 1994. o bojilima za uporabu u hrani (20).

11. Volumna alkoholna jakost

Volumna alkoholna jakost znači omjer obujma čistog alkohola prisutnog u dotičnom proizvodu pri temperaturi 20 °C i ukupnog obujma proizvoda pri istoj temperaturi.

12. Količina hlapivih tvari

Količina hlapivih tvari znači količina nekih drugih hlapivih tvari osim etilnog alkohola i metanola sadržanog u jakom alkoholnom piću koje se dobiva isključivo destilacijom, a koje su rezultat jedino destilacije ili redestilacije sirovine koja se koristila.

13. Mjesto proizvodnje

Mjesto proizvodnje znači mjesto ili regija u kojoj je obavljena ona faza proizvodnje gotovog proizvoda u kojoj je jako alkoholno piće dobilo svoja svojstva i konačna bitna obilježja.

14. Opisivanje

Opisivanje znači izrazi koji se koriste prilikom označivanja, prezentiranja i pakiranja; na dokumentima koji prate prijevoz pića; na komercijalnim dokumentima, posebno na računima i otpremnicama; kao i u njegovu oglašavanju.

15. Prezentiranje

Prezentiranje znači izrazi koji se koriste na etiketi i na pakiranju, uključujući i u oglašavanju i promotivnim prodajama, na slikama ili slično, kao i na spremnicima, uključujući boce i zatvarače.

16. Označivanje

Označivanje znači sve vrste označivanja i druge napomene, znakove, dizajni ili žigovi kojima se piće razlučuje od drugih, a koji se pojavljuju na istom spremniku, uključujući zatvarače i etikete koje se pričvršćuju na spremnik kao i zaštitni omoti kojima se prekriva grlić boce.

17. Pakiranje

Pakiranje znači zaštitni omoti poput papira, ovici svih vrsta, kartoni i sanduci koji se koriste pri prijevozu i/ili prodaji jednog ili više spremnika.

PRILOG II.

JAKA ALKOHOLNA PIĆA

Kategorije jakih alkoholnih pića

1. Rum

(a)

Rum je:

i.

jako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom melase ili sirupa dobivenih kod prerade šećerne trske ili samog soka šećerne trske i destilirano na najviše 96 % vol., tako da destilat ima prepoznatljiva posebna organoleptička svojstva ruma; ili

ii.

jako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka šećerne trske koje ima aromatična obilježja karakteristična za rum i sadržaj hlapivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. Ovo se jako alkoholno piće može stavljati na tržište uz izraz ‚poljoprivredni’, koji pobliže opisuje prodajni naziv ‚rum’ popraćen nekom od oznaka zemljopisnog podrijetla francuskih prekomorskih departmana i Autonomne regije Madeira, kako je registrirano u Prilogu III.

(b)

Alkoholna jakost ruma iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno nikakvo dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rum se ne smije aromatizirati.

(e)

Rum smije sadržavati samo dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Riječ ‚traditionnel’ može dopunjavati oznake zemljopisnog podrijetla navedene u kategoriji 1. Priloga III., kada se rum proizvodi destilacijom od najviše 90 % vol., nakon alkoholne fermentacije materijala od kojih se dobiva alkohol i koji potječu isključivo iz mjesta pojedine proizvodnje. Taj rum mora imati sadržaj hlapljive tvari od najmanje 225 grama po hektolitru preračunato 100 % vol. alkohola i ne smije biti zaslađen. Uporaba riječi ‚traditionnel’ ne isključuje uporabu izraza ‚iz proizvodnje šećera’ ili ‚poljoprivredni’ koji se mogu dodati prodajnom nazivu ‚rum’ i oznakama zemljopisnog podrijetla.

Ova odredba ne utječe na uporabu riječi ‚traditionnel’ za sve proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom odredbom u skladu s njihovim posebnim kriterijima.

2. Whisky ili whiskey

(a)

Whisky ili whiskey je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo:

i.

destilacijom kaše žitnog slada, s ili bez cijelih zrna drugih žitarica, koja su bila:

—

ošećerena dijastazom slada koja je u njoj sadržana, s ili bez drugih prirodnih enzima,

—

prevrela uz dodatak kvasca;

ii.

jednom ili više destilacija na manje od 94,8 % vol., tako da destilat zadržava miris i okus koji potječu od korištenih sirovina;

iii.

dozrijevanjem konačnog destilata najmanje tri godine u drvenim bačvama zapremnine do najviše 700 litara.

Gotov destilat, kojem se smije dodati samo voda i karamel (za prilagodbu boje), zadržava boju, miris i okus koji nastaju u proizvodnom postupku navedenom u točkama i., ii. i iii.

(b)

Alkoholna jakost whiskyja ili whiskeyja mora iznositi najmanje 40 % vol.

(c)

Nije dopušteno nikakvo dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu I. točki 5.

(d)

Whisky ili whiskey se ne smije zaslađivati ili aromatizirati, niti smije sadržavati dodatke osim karamela kao sredstva za prilagodbu boje.

3. Žitna rakija

(a)

Žitna rakija je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom fermentirane kaše cijelog zrna žitarica koje zadržava organoleptička svojstva upotrijebljene sirovine.

(b)

Uz iznimku žitne rakije ‚Korn’, najmanja alkoholna jakost žitne rakije mora iznositi 35 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Žitna rakija ne smije se aromatizirati.

(e)

Žitna rakija smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Da bi rakija od žitarica nosila prodajni naziv ‚žitni brandy’, ona mora biti proizvedena destilacijom do najviše 95 % vol. iz fermentirane kaše cijelih zrna žitarica koja zadržava organoleptička svojstva upotrijebljene sirovine.

4. Rakija od vina

(a)

Rakija od vina je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno isključivo destilacijom na manje od 86 % vol. alkohola iz vina ili vina pojačanog za destilaciju ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86 % vol. alkohola;

ii.

koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 125 grama po hektolitru alkohola preračunato na 100 % vol.;

iii.

koje sadrži najvišu količinu metanola od 200 grama po hektolitru alkohola preračunato na 100 % vol.

(b)

Najmanja alkoholna jakost rakije od vina mora iznositi 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od vina ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)

Rakija od vina smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Ako se rakija od vina podvrgne dozrijevanju, može se nastaviti stavljati na tržište kao ‚rakija od vina’ pod uvjetom da je dozrijevala jednako dugo ili duže od razdoblja utvrđenog za jaka alkoholna pića u okviru kategorije 5.

5. Brandy ili Weinbrand

(a)

Brandy ili Weinbrand je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno iz rakije od vina, s ili bez dodatka vinskog destilata, destilirano na najviše 94,8 % vol., pod uvjetom da udio alkohola iz tog destilata ne prelazi više od 50 % od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;

ii.

koje je dozrijevalo najmanje godinu dana u hrastovim posudama ili najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama s najvećom zapreminom od 1 000 litara;

iii.

koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, a koje potječe isključivo iz destilacije ili redestilacije upotrijebljenih sirovina;

iv.

koje sadrži najveću količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost brandyja ili Weinbranda mora iznositi najmanje 36 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Brandy ili Weinbrand ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)

Brandy ili Weinbrand smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

6. Rakija od grožđane komine ili komovica

(a)

Rakija od grožđane komine ili komovica je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:

i.

proizvedena je isključivo iz fermentirane grožđane komine i destilirana neposredno s vodenom parom ili destilirana nakon dodavanja vode grožđanoj komini;

ii.

smije se dodati količina vinskog taloga do najviše 25 kg vinskog taloga na 100 kg upotrijebljene grožđane komine;

iii.

količina alkohola dobivenog od vinskog taloga ne smije prijeći 35 % ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;

iv.

destilacija se provodi uz prisutnost same grožđane komine na manje od 86 % vol.;

v.

dopuštena je redestilacija na istu alkoholnu jakost;

vi.

sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje140 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola i sadrži maksimalnu količinu metanola od 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost rakije od grožđane komine ili komovice iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od grožđane komine ili komovica ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)

Rakija od grožđane komine ili komovica smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

7. Rakija od voćne komine

(a)

Rakija od voćne komine je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:

i.

proizvedena je isključivo fermentacijom i destilacijom voćne komine, osim grožđane komine, na najviše 86 % vol. alkohola;

ii.

sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.

sadrži količinu metanola od najviše 1 500 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.

u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline smije iznositi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

v.

dopuštena je redestilacija na istu alkoholnu jakost u skladu s podtočkom i.

(b)

Alkoholna jakost po volumenu rakije od voćnog koma mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od voćne komine ne smije se aromatizirati.

(e)

Rakija od voćne komine smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Prodajni naziv sastoji od naziva voća i izraza ‚rakija od komine’. Ako se koristi komina nekoliko različitih vrsta voća, primjenjuje se prodajni naziv ‚rakija od voćne komine’.

8. Rakija od grožđica ili raisin brandy

(a)

Rakija od grožđica ili raisin brandy je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom proizvoda dobivenih alkoholnom fermentacijom ekstrakta sušenoga grožđa vrsta ‚crni korinth’ ili ‚muškat iz Aleksandrije’, destiliranog na najviše 94,5 % vol., tako da destilat ima miris i okus upotrijebljene sirovine.

(b)

Alkoholna jakost rakije od grožđica ili raisin brandyja mora iznositi 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od grožđica ili raisin brandy ne smije se aromatizirati.

(e)

Rakija od grožđica ili raisin brandy smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

9. Rakija od voća

(a)

Rakija od voća je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom mesnatih plodova voća ili mošta od voća, bobica ili zelenih dijelova, s ili bez koštica;

ii.

destilirano na najviše 86 % vol. alkohola tako da destilat ima miris i okus destilirane sirovine;

iii.

koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.

u slučaju rakija iz koštičavog voća, čiji najveći sadržaj cijanovodične kiseline iznosi 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Najveći sadržaj metanola u rakiji od voća iznosi 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola

Međutim za sljedeće rakije od voća sadržaj metanola mora iznositi najviše:

i.

1 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola dobivenog od sljedećih vrsta voća ili bobica:

—

šljive (Prunus domestica L.),

—

mirabele (šljiva žutica) (Prunus domestica L. podvrsta syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.),

—

plave šljive (Prunus domestica L.),

—

jabuke (Malus domestica Borkh.),

—

kruške (Pyrus communis L.) osim kruške viljamovke (Pyrus communis L. cv. ‚Williams’),

—

maline (Rubus idaeus L.),

—

kupine (Rubus fruticosus auct. aggr.),

—

marelice (Prunus armeniaca L.),

—

breskve (Prunus persica (L.) Batsch);

ii.

1 350 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola dobivenog od sljedećih vrsta voća ili bobica:

—

kruške viljamovke (Pyrus communis L. cv. ‚Williams’),

—

crvenog ribiza (Ribes rubrum L.),

—

crnog ribiza (Ribes nigrum L.),

—

oskoruše (Sorbus aucuparia L.),

—

bobica bazge (Sambucus nigra L.),

—

dunje (Cydonia oblonga Mill.),

—

borovice (kleke) (Juniperus communis L i/ili Juniperus oxicedrus L.).

(c)

Alkoholna jakost rakije od voća mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(d)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(e)

Rakija od voća ne smije se aromatizirati.

(f)

Prodajni naziv rakije od voća je ‚rakija’, a iza njega naziv voća, bobice ili povrća, poput: rakija od trešanja (trešnjevača) ili kirsch, rakija od šljiva ili šljivovica, mirabele, breskve (breskovača), jabuke, kruške (kruškovača), kajsije, smokve, rakija od agruma ili grejpa ili druge rakije od voća.

Može se također označiti kao ‚wasser’, s nazivom voća.

Naziv voća može zamijeniti ‚rakija’ s nazivom voća, samo u slučaju sljedećeg voća:

—

mirabela (šljiva žutica) (Prunus domestica L. podvrsta syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.),

—

plava šljiva (Prunus domestica L.),

—

arbutus (Arbutus unedo L.),

—

jabuka sorte zlatni delišes.

Ako postoji rizik da krajnji potrošač ne bi mogao lako razumjeti jedan od tih prodajnih naziva, taj se proizvod označava kao ‚rakija’, uz što može stajati objašnjenje.

(g)

Naziv Williams (viljamovka) smije se koristiti samo za prodaju rakije od krušaka proizvedene samo od krušaka vrste ‚Williams’.

(h)

Kada se zajedno destiliraju dvije ili više vrste voća, bobica ili zelenih dijelova, proizvod se prodaje pod nazivom ‚voćna rakija’, prema potrebi. Naziv se može dopuniti nazivom za svako voće, bobicu ili vrstu povrća, silaznim redom u odnosu na udio voća koji je korišten.

10. Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina

(a)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina su jaka alkoholna pića:

i.

proizvedena isključivo destilacijom vina od jabuke ili vina od kruške na najviše 86 % vol., tako da destilat zadrži miris i okus upotrijebljenog voća;

ii.

sadrže količinu hlapivih tvari od najviše 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.

sadrže najveću količinu metanola od 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost rakije od jabučnog vina i rakije od kruškovog vina mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina ne smije se aromatizirati.

(e)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

11. Rakija od meda

(a)

Rakija od meda je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno isključivo fermentacijom i destilacijom otopine meda;

ii.

destilirano na najviše 86 % vol. tako da destilat ima organoleptička svojstva koja potječu od upotrijebljene sirovine.

(b)

Alkoholna jakost rakije od meda mora iznositi najmanje 35 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje alkohola, razrijeđenog ili nerazrijeđenog, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od meda ne smije se aromatizirati.

(e)

Rakija od meda smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Rakija od meda može se zaslađivati jedino medom.

12. Hefebrand ili rakija od taloga

(a)

Hefebrand ili rakija od taloga je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom na najviše 86 % vol. vinskog taloga ili taloga fermentiranog voća.

(b)

Alkoholna jakost Hefebranda ili rakije od taloga mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Hefebrand ili rakija od taloga ne smije se aromatizirati.

(e)

Hefebrand ili rakija od taloga smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Prodajni naziv Hefebrand ili rakija od taloga dopunjuje se nazivom sirovine koja se koristi.

13. Bierbrand ili eau de vie de bière

(a)

Bierbrand ili eau de vie de bière je jako alkoholno piće koje se dobiva isključivo izravnom destilacijom pod normalnim tlakom svježeg piva s najvišom alkoholnom jakosti od 86 % vol., tako da dobiveni destilat ima organoleptička svojstva piva.

(b)

Alkoholna jakost Bierbranda ili eau de vie de bière mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definiran u Prilogu I. točki 5.

(d)

Bierbrand ili eau de vie de bière ne smije se aromatizirati.

(e)

Bierbrand ili eau de vie de bière smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

14. Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke

(a)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo fermentacijom i destilacijom gomolja jeruzalemske artičoke (Helianthus tuberosus L.) na najviše 86 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost rakije topinambur ili rakije od jeruzalemske artičoke mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definiran u Prilogu I. točki 5.

(d)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke ne smije se aromatizirati.

(e)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

15. Vodka

(a)

Vodka je jako alkoholno piće proizvedeno iz etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla dobivenog fermentacijom uz prisutnost kvasca iz:

i.

krumpira i/ili žitarica; ili

ii.

drugih poljoprivrednih sirovina,

destiliranih i/ili rektificiranih tako da se organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina i nusproizvoda nastalih za vrijeme fermentacije selektivno smanjuju.

Nakon toga postupka može se ponoviti destilacija i/ili obrada s primjerenim pomoćnim sredstvima, uključujući obradu s aktivnim drvenim ugljenom, kako bi se dobila posebna organoleptička svojstva.

Najviša razina ostataka etanola poljoprivrednog podrijetla mora biti kako je određeno u Prilogu I. osim ako sadržaj metanola ne prelazi 10 grama na hektolitar 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost vodke mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Jedine arome koje se smiju dodavati su prirodni aromatični sastojci iz destilata dobivenih od prevrelih poljoprivrednih sirovina. Osim toga, proizvodu se mogu dati posebna organoleptička svojstva osim dominantne arome.

(d)

Kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja vodke koja nije proizvedena isključivo od sirovina iz točke (a) podtočke i., potrebno je naznačiti ‚proizvedena od …’, uz dodatak naziva jedne ili više sirovina korištenih u proizvodnji etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Označivanje se provodi u skladu s člankom 13. stavkom 2. Direktive 2000/13/EZ.

16. Rakija (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivena maceracijom i destilacijom

(a)

Rakija (iza/ispred koje se stavlja naziv vrste voća) dobivena namakanjem i destilacijom je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno maceracijom djelomično prevrelog ili neprevrelog voća ili bobica iz podtočke ii., s mogućim dodatkom od najviše 20 litara etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili rakije i/ili destilata koji potječe od istog voća, na 100 kg fermentiranog voća ili bobica, te potom destilirano na najviše 86 % vol.;

ii.

dobiveno iz sljedećih vrsta voća ili bobica:

—

kupine (Rubus fruticosus auct. Aggr.),

—

jagode (Fragaria spp.),

—

borovnice (Vaccinium myrtillus L.),

—

maline (Rubus idaeus L.),

—

crvenog ribiza (Ribes rubrum L.),

—

trnjine (divljih šljiva) (Prunus spinosa L.),

—

oskoruše (Sorbus aucuparia L.),

—

jarebike (Sorbus domestica L.),

—

bobica božikovine (Illex cassine L.),

—

johe (Sorbus torminallis (L.) Crantz),

—

bobica bazge (Sambucus nigra L.),

—

šipka (Rosa canina L.),

—

crnog ribiza (Ribes nigrum L.),

—

banane (Musa spp.),

—

ploda pasiflore (Passiflora edulis Sims),

—

cythera šljive (Spondias dulcis Sol. ex Parkinson),

—

mombinske šljive (Spondias mombin L.).

(b)

Alkoholna jakost rakije (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivena maceracijom i destilacijom mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Rakija (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivena maceracijom i destilacijom ne smije se aromatizirati.

(d)

Vezano uz označivanje i prezentiranje rakije (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivene namakanjem i destilacijom, kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja mora se slovima u istoj vrsti, veličini i boji slova i u istom vidnom polju staviti naznaka ‚Rakija (s navedenim imenom voća ili bobice)’, a u slučaju boca, na prednju etiketu.

17. Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine)

(a)

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) je jako alkoholno piće dobiveno maceracijom neprevrelog voća i bobica navedenih u kategoriji 16. točki (a) podtočki ii., ili povrća, oraha ili drugih biljnih tvari poput trava ili ružinih latica u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla te potom destilacijom na najviše 86 % vol.

(b)

Alkoholna jakost Geista (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) ne smije se aromatizirati.

18. Encijan

(a)

Encijan je jako alkoholno piće proizvedeno iz destilata encijana dobivenog fermentacijom korijena encijana sa ili bez dodatka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

(b)

Alkoholna jakost encijana mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Encijan se ne smije aromatizirati.

19. Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom

(a)

Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili rakije od žitarica i/ili žitnog destilata s bobicama borovice (Juniperus communis L. i/ili Juniperus oxicedrus L.).

(b)

Alkoholna jakost jakih alkoholnih pića aromatizirana borovicom mora iznositi najmanje 30 % vol.

(c)

Dodatno se mogu koristiti i druge prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatične tvari definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ i/ili aromatični pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive i/ili aromatične biljke ili dijelovi aromatičnih biljaka, ali organoleptička svojstva borovice moraju biti prepoznatljiva, iako su ponekad oslabljena.

(d)

Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom mogu nositi prodajni naziv Wacholder ili genebra.

20. Gin

(a)

Gin je jako alkoholno piće aromatizirano borovicom proizvedeno aromatiziranjem odgovarajućeg etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla bobicama borovice (Juniperus communis L.).

(b)

Alkoholna jakost gina mora iznositi najmanje 37,5 %.

(c)

U proizvodnji gina smiju se koristiti samo prirodne i/ili s prirodnima istovjetne aromatične tvari definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ i/ili aromatični pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive, tako da je prevladavajuća aroma ona borovice.

21. Destilirani gin

(a)

Destilirani gin je:

i.

jako alkoholno piće aromatizirano borovicom proizvedeno isključivo redestilacijom organoleptički pogodnog etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla odgovarajuće kvalitete s početnim sadržajem alkohola od najmanje 96 % vol. u kotlovima koji se tradicionalno koriste za gin uz dodatak bobica borovice (Juniperus communis L.) i drugih biljnih pripravaka, pod uvjetom da prevladava okus borovica;

ii.

mješavina proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla istog sastava, čistoće i jakosti alkohola; za aromatiziranje destiliranoga gina mogu se također koristiti prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatične tvari i/ili aromatični pripravci, kako je određeno u kategoriji 20. točki (c).

(b)

Alkoholna jakost gina mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Gin dobiven jednostavnim dodavanjem ekstrakata ili aroma etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla nije ‚destilirani gin’.

22. London gin

(a)

London gin je vrsta destiliranoga gina:

i.

koji se dobiva isključivo iz etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, s najvećim sadržajem metanola od 5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, čija je aroma dobivena isključivo redestilacijom etilnog alkohola u kotlovima koji se tradicionalno koriste, sa svim prirodnim biljnim tvarima;

ii.

kod kojeg proizlazeći destilat ima najmanje 70 % vol. alkohola;

iii.

ako se dodaje bilo koji drugi alkohol poljoprivrednog podrijetla, on mora odgovarati svojstvima iz Priloga I. točke 1., ali s najvećim sadržajem metanola od 5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.

koji ne sadrži dodane zaslađivače iznad 0,1 grama šećera po litri konačnog proizvoda niti bojila;

v.

koji ne sadrži nikakve druge dodane sastojke osim vode.

(b)

Alkoholna jakost London gina mora iznositi najmanje 37,5 %.

(c)

Izraz London gin može se dopuniti izrazom ‚dry’ (suhi).

23. Jaka alkoholna pića aromatizirana kimom

(a)

Jaka alkoholna pića s aromom kima su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla kimom (Carum carvi L.).

(b)

Alkoholna jakost jakog alkoholnog pića aromatiziranog kimom mora iznositi najmanje 30 % vol.

(c)

Mogu se dodatno koristiti i druge prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatične tvari, definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ, i/ili aromatični pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive, tako da prevladava okus kima.

24. Akvavit ili aquavit

(a)

Akvavit ili aquavit je jako alkoholno piće aromatizirano kimom i/ili sjemenom kopra koje je aromatizirano destilatom biljaka ili začina.

(b)

Alkoholna jakost akvavita ili aquavita mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Mogu se dodatno koristiti i druge prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatične tvari, definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ, i/ili aromatični pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive, tako da okus tih pića proizlazi prvenstveno iz destilata sjemena kima (Carum carvi L.) i/ili kopra (Anethum graveolens L.), pri čemu je dodavanje eteričnih ulja zabranjeno.

(d)

Gorka tvar ne smije prevladavati u okusu; sadržaj suhog ekstrakta ne smije biti veći od 1,5 grama na 100 mililitara.

25. Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom

(a)

Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla prirodnim ekstraktima zvjezdolikog anisa (Illicium verum Hook f.), anisa (Pimpinella anisum L.), komorača (Foeniculum vulgare Mill.) ili bilo kojom drugom biljkom koja sadrži isti glavni aromatični sastojak, korištenjem jednog ili kombinacijom sljedećih postupaka:

i.

maceracijom i/ili destilacijom;

ii.

redestilacijom alkohola uz dodavanje sjemenki ili drugih dijelova gore navedenih biljaka;

iii.

dodavanjem prirodnih destiliranih ekstrakata biljaka s aromom anisa.

(b)

Alkoholna jakost jakih alkoholnih pića s aromom anisa mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

U preradi jakih alkoholnih pića aromatiziranih anisom smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci, definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

(d)

Mogu se također koristiti i drugi prirodni biljni ekstrakti ili aromatične sjemenke, pod uvjetom da prevladava okus anisa.

26. Pastis

(a)

Pastis je jako alkoholno piće s okusom anisova sjemena koje sadrži prirodne ekstrakte korijena sladića (Glycyrrhiza spp.), što podrazumijeva prisutnost bojila poznatih kao ‚čalkoni’, kao i glicirizinske kiseline, čije najmanje i najveće količine moraju iznositi 0,05 odnosno 0,5 g po litri.

(b)

Alkoholna jakost pastisa mora iznositi najmanje 40 % vol.

(c)

U preradi pastisa smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci, definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

(d)

Pastis mora sadržavati najviše 100 grama šećera po litri, izraženo kao invertni šećer, i imati najmanji i najveći sadržaj anetola od 1,5 odnosno 2 grama po litri.

27. Pastis de Marseille

(a)

Pastis de Marseille je pastis sa sadržajem anetola od 2 grama po litri.

(b)

Alkoholna jakost pastisa de Marseille mora iznositi najmanje 45 % vol.

(c)

U preradi pastis de Marseille smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci, definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

28. Anis

(a)

Anis je jako alkoholno piće aromatizirano anisom dobiveno isključivo od anisa (Pimpinella anisum L.) i/ili zvjezdastog anisa (Illicium verum Hook f.) i/ili komorača (Foeniculum vulgare Mill.).

(b)

Alkoholna jakost anisa mora iznositi najmanje 35 % vol.

(c)

U preradi anisa smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci, definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

29. Destilirani anis

(a)

Destilirani anis je anis koji sadrži alkohol destiliran uz dodatak sjemenki navedenih u kategoriji 28. točki (a), a u slučaju oznake zemljopisnog podrijetla, uz prisutnost mastica (tršlja) i ostalih aromatičnih sjemenki, biljaka ili voća, pod uvjetom da takav alkohol predstavlja najmanje 20 % alkoholne jakosti destiliranog anisa.

(b)

Alkoholna jakost anisa mora iznositi najmanje 35 % vol.

(c)

U preradi anisa smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci, definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

30. Gorka jaka alkoholna pića ili bitter

(a)

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter su jaka alkoholna pića s prevladavajuće gorkim okusom, proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s prirodnim i/ili s prirodnima istovjetnim aromatičnim tvarima, definiranim u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ, i/ili aromatičnim pripravcima definiranim u članku 1. stavku 2. točki (c) te Direktive.

(b)

Alkoholna jakost gorkog jakog alkoholnog pića ili bittera mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter mogu se također označivati kao ‚amer’ ili ‚bitter’ sa ili bez drugog izraza.

31. Aromatizirana vodka

(a)

Aromatizirana vodka je vodka koja ima prevladavajuću aromu drukčiju od sirovina.

(b)

Alkoholna jakost aromatizirane vodke mora iznositi iznosi 37,5 % vol.

(c)

Aromatizirana vodka može se zaslađivati, kupažirati, aromatizirati, ostaviti da dozrijeva ili bojiti.

(d)

Aromatizirana vodka može također nositi naziv bilo koje prevladavajuće arome s riječju ‚vodka’.

32. Liker

(a)

Liker je jako alkoholno piće:

i.

koje sadrži najmanju količinu šećera, izraženu kao invertni šećer, od

—

70 grama po litri za liker od trešanja/višanja, kod kojeg se etilni alkohol sastoji isključivo od rakije od trešanja/višanja,

—

80 grama po litri za encijan ili slične likere pripremljene s encijanom ili sličnim biljem kao jedinom aromatičnom tvari,

—

100 grama po litri u svim drugim slučajevima;

ii.

proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili nekog destilata poljoprivrednog podrijetla ili jednog ili više jakih alkoholnih pića ili njihovih mješavina, zaslađeno i s dodatkom proizvoda poljoprivrednog podrijetla ili hrane poput vrhnja, mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda, voća, vina ili aromatiziranog vina, kako je određeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (21).

(b)

Alkoholna jakost likera mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

U preradi likera smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ, i prirodnima istovjetne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki ii. te Direktive.

Međutim, prirodnima istovjetne aromatične tvari i pripravci iz članka 1. stavka 2. točke (b) podtočke ii. te Direktive ne smiju se koristiti u pripremi sljedećih likera:

i.

voćnih likera od:

—

crnog ribiza,

—

trešnje/višnje,

—

maline,

—

duda,

—

borovnice,

—

agruma,

—

vrsta jagodičastog voća (Rubus chamaemorus),

—

arktičke kupine (Rubus arcticus),

—

američke brusnice,

—

europske brusnice (Vaccinium vitis-ideae),

—

morske trave,

—

ananasa;

ii.

biljnih likera od:

—

metvice,

—

encijana,

—

anisova sjemena,

—

génépi (kunica, žutilica),

—

ljekovite biljke/djeteline.

(d)

Sljedeće složenice smiju se upotrebljavati kod prezentiranja likera proizvedenih u Zajednici kada se koristi etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla kako bi odražavali uspostavljenu proizvodnu metodu:

—

prune brandy,

—

orange brandy,

—

apricot brandy,

—

cherry brandy,

—

solbaerrom, također zvan ‚blackcurrant rum’.

Vezano uz označivanje i prezentiranje tih likera, složenica se mora naznačiti na etiketi u jednom redu jednakim slovima iste vrste i boje, a riječ ‚liker’ mora se nalaziti u neposrednoj blizini i to slovima čija veličina nije manja od slova složenice. Ako alkohol ne potječe od navedenog jakog alkoholnog pića, njegovo se podrijetlo mora označiti na etiketi u istom vidnom polju uz složenicu i riječ ‚liker’ bilo naznakom vrste poljoprivrednog alkohola ili riječima ‚poljoprivredni alkohol’ ispred kojih stoji ‚proizvedeno od’ ili ‚proizvedeno korištenjem’.

33. Krem liker od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine)

(a)

Jaka alkoholna pića poznata kao krem likeri od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine), osim likera od mliječnih proizvoda, jesu likeri s najmanjim sadržajem šećera od 250 grama po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost krem likera od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine) mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Na ovo se jako alkoholno piće primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

34. Crème de cassis

(a)

Crème de cassis je liker od crnog ribiza s najmanjim sadržajem šećera od 400 grama po litri, izražen kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost crème de cassis mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Na crème de cassis primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

35. Guignolet

(a)

Guignolet je liker dobiven maceracijom trešanja/višanja u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla.

(b)

Alkoholna jakost guignoleta mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Na guignolet se primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

36. Punch au rhum

(a)

Punch au rhum je liker koji potječe isključivo od ruma.

(b)

Alkoholna jakost punch au rhuma mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Na punch au rhum primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

37. Sloe gin

(a)

Sloe gin je liker proizveden maceracijom divlje šljive (trnjine, gloginje) u ginu s mogućim dodatkom soka divlje šljive.

(b)

Alkoholna jakost sloe gina mora iznositi najmanje 25 % vol.

(c)

U preradi sloe gina smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

38. Sambuca

(a)

Sambuca je bezbojni liker aromatiziran anisom:

i.

koji sadrži destilate anisa (Pimpinella anisum L.), zvjezdastog anisa (Illicium verum L.) ili drugih aromatičnih biljaka;

ii.

s najmanjim sadržaja šećera od 350 grama po litri, izraženog kao invertni šećer;

iii.

sa sadržajem prirodnog anetola od najmanje 1 gram i najviše 2 grama po litri.

(b)

Alkoholna jakost sambuce mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)

Na jako alkoholno piće sambuca primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

39. Maraschino,marrasquino ili maraskino

(a)

Maraschino, marrasquino ili maraskino je bezbojni liker čija aroma potječe uglavnom od destilata maraska višnje ili proizvoda dobivenih maceracijom višnje ili dijelova višanja u alkoholu poljoprivrednog podrijetla, s najmanjim sadržajem šećera od 250 grama po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost maraschina, marrasquina ili maraskina mora iznositi najmanje 24 % vol.

(c)

Na maraschino, marrasquino ili maraskino primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

40. Nocino

(a)

Nocino je liker koji dobiva aromu uglavnom od maceracije i/ili destilacije cijelih zelenih oraha (Juglans regia L.), sa sadržajem šećera od najmanje 100 grama po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost nocina mora iznositi najmanje 30 % vol.

(c)

Za nocino se primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

41. Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat

(a)

Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata i/ili rakije, čiji su sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj čistih žumanjaka jaja mora biti 140 grama po litri gotovog proizvoda.

(b)

Odstupajući od članka 2. stavka 1. točke (c), jakost alkohola likera od jaja ili advocaata ili avocata ili advokata mora iznositi najmanje 14 % vol.

(c)

U preradi likera od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

42. Liker s jajima

(a)

Liker s jajima je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata i/ili rakije, čiji su karakteristični sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj žumanjka jaja mora biti 70 grama po litri gotovog proizvoda.

(b)

Alkoholna jakost likera s jajima mora iznositi 15 % vol.

(c)

U preradi likera s jajima smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

43. Mistrà

(a)

Mistrà je bezbojno jako alkoholno piće aromatizirano anisovim sjemenom ili prirodnim anetolom:

i.

sa sadržajem anetola od najmanje 1 gram i najviše 2 grama po litri;

ii.

koje može također sadržavati destilat aromatičnih biljaka;

iii.

koje ne sadrži dodani šećer.

(b)

Alkoholna jakost mistre mora iznositi najmanje 40 % vol., a najviše 47 % vol.

(c)

U preradi mistre smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

44. Väkevä glögi ili Spritglögg

(a)

Väkevä glögi ili Spritglögg je jako alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s prirodnom ili prirodnome istovjetnom aromom klinčića i/ili cimeta uz korištenje jednog od sljedećih postupaka: maceracije i/ili destilacije, redestilacije alkohola uz dodatak dijelova gore navedenih biljaka, s dodatkom prirodnog klinčića ili cimeta ili prirodnome istovjetnom aromom klinčića ili cimeta, ili kombinacijom tih postupaka.

(b)

Alkoholna jakost väkevä glögi oder Spritglögga mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Mogu se koristiti i drugi prirodni ili prirodnima istovjetni biljni ekstrakti ili arome u skladu s Direktivom 88/388/EEZ, ali aroma gore navedenih mirodija mora prevladavati.

(d)

Sadržaj vina ili vinskih proizvoda smije biti najviše 50 % gotovog proizvoda.

45. Berenburg ili Beerenburg

(a)

Berenburg ili Beerenburg je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno uz korištenje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla;

ii.

s maceriranjem plodova voća ili biljaka ili njihovih dijelova;

iii.

koje sadrži kao posebnu aromu destilat korijena encijana (Gentiana lutea L.), bobice borovice (Juniperus communis L.) i lišće lovora (Laurus nobilis L.);

iv.

koje varira u boji od svijetlo do tamno smeđe;

v.

koje se može zaslađivati do maksimalno 20 grama po litri, izraženo kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost Berenburga ili Beerenburga mora iznositi najmanje 30 %.

(c)

U preradi Berenburga ili Beerenburga smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

46. Nektar od meda

(a)

Nektar od meda je jako alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem mješavine prevrele kaše meda i mednog destilata i/ili etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, koji sadrži najmanje 30 % vol. prevrele otopine meda.

(b)

Alkoholna jakost nektara od meda ili medovine mora iznositi najmanje 22 % vol.

(c)

U preradi nektara od meda smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ, pod uvjetom da prevladava okus meda.

(d)

Nektar od meda smije se sladiti samo medom.

Ostala jaka alkoholna pića

1.

Rum-Verschnitt proizvodi se u Njemačkoj i dobiva miješanjem ruma i alkohola, pri čemu najmanji omjer od 5 % alkohola koji sadrži gotov proizvod mora potjecati od ruma. Alkoholna jakost Ruma-Verschnitta mora iznositi 37,5 % vol. U vezi s označivanjem i prezentiranjem proizvoda Rum-Verschnitt, riječ Verschnitt mora se navesti kod opisivanja, prezentiranja, označivanja slovima iste vrste, veličine i boje riječ ‚Rum’, te u istom redu kao riječ ‚Rum’ i, u slučaju pakiranja u bocama, na prednjoj etiketi. Ako se proizvod prodaje izvan njemačkog tržišta, na etiketi se mora navesti alkoholni sastav.

2.

Slivovice se proizvodi u Češkoj Republici i dobiva dodavanjem destilatu šljiva, prije konačne destilacije, najvećeg omjera od 30 % po volumenu etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Taj se proizvod mora označivati kao ‚jako alkoholno piće’ i za njega se također može koristiti naziv slivovice u istom vidnom polju na prednjoj etiketi. Ako se češka slivovice stavlja na tržište Zajednice, njezin alkoholni sastav mora se naznačiti na etiketi. Ovo pravilo ne dovodi u pitanje uporabu naziva slivovice za rakije od voća prema kategoriji 9.

PRILOG III.

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Kategorija proizvoda

Oznaka zemljopisnog podrijetla

Zemlja podrijetla (točno zemljopisno podrijetlo opisano je u tehničkoj dokumentaciji)

Rum

Rhum de la Martinique

Francuska

Rhum de la Guadeloupe

Francuska

Rhum de la Réunion

Francuska

Rhum de la Guyane

Francuska

Rhum de sucrerie de la Baie du Galion

Francuska

Rhum des Antilles françaises

Francuska

Rhum des départements français d'outre-mer

Francuska

Ron de Málaga

Španjolska

Ron de Granada

Španjolska

Rum da Madeira

Portugal

Whisky/whiskey

Scotch Whisky

Ujedinjena Kraljevina (Škotska)

Irish Whiskey/Uisce Beatha Eireannach/Irish Whisky (22)

Irska

Whisky espańol

Španjolska

Whisky breton/Whisky de Bretagne

Francuska

Whisky alsacien/Whisky d'Alsace

Francuska

Žitna rakija

Eau-de-vie de seigle de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Korn/Kornbrand

Njemačka, Austrija, Belgija (zajednica koja govori njemački)

Münsterländer Korn/Kornbrand

Njemačka

Sendenhorster Korn/Kornbrand

Njemačka

Bergischer Korn/Kornbrand

Njemačka

Emsländer Korn/Kornbrand

Njemačka

Haselünner Korn/Kornbrand

Njemačka

Hasetaler Korn/Kornbrand

Njemačka

Samané

Litva

Rakija od vina

Eau-de-vie de Cognac

Francuska

Eau-de-vie des Charentes

Francuska

Eau-de-vie de Jura

Francuska

Cognac

Francuska

(Naziv ‚Cognac’ može se nadopuniti sljedećim izrazima:

—

Francuska

—

Francuska

—

Francuska

—

Francuska

—

Francuska

—

Francuska

—

Francuska

—

Francuska

—

Francuska

Fine Bordeaux

Francuska

Fine de Bourgogne

Francuska

Armagnac

Francuska

Bas-Armagnac

Francuska

Haut-Armagnac

Francuska

Armagnac-Ténaréze

Francuska

Blanche Armagnac

Francuska

Eau-de-vie de vin de la Marne

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire d'Aquitaine

Francuska

Eau-de-vie de vin de Bourgogne

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire du Centre-Est

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire de Franche-Comté

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire du Bugey

Francuska

Eau-de-vie de vin de Savoie

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire des Coteaux de la Loire

Francuska

Eau-de-vie de vin des Côtes-du-Rhône

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire de Provence

Francuska

Eau-de-vie de Faugeres/Faugeres

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire du Languedoc

Francuska

Aguardente de Vinho Douro

Portugal

Aguardente de Vinho Ribatejo

Portugal

Aguardente de Vinho Alentejo

Portugal

Aguardente de Vinho da Regiăo dos Vinhos Verdes

Portugal

Aguardente de Vinho da Regiăo dos Vinhos Verdes de Alvarinho

Portugal

Aguardente de Vinho Lourinhă

Portugal

Сунгурларска гроздова ракия/Гроздова ракия от Сунгурларе/Sungurlarska grozdova rakya/Grozdova rakya iz Sungurlare

Bugarska

Сливенска перла (Сливенска гроздова ракия/Гроздова ракия от Сливен)/Slivenska perla (Slivenska grozdova rakya/Grozdova rakya iz Sliven)

Bugarska

Стралджанска Мускатова ракия/Мускатова ракия от Стралджа/Straldjanska Muscatova rakya/Muscatova rakya iz Straldja

Bugarska

Поморийска гроздова ракия/Гроздова ракия от Поморие/Pomoriyska grozdova rakya/Grozdova rakya iz Pomorie

Bugarska

Русенска бисерна гроздова ракия/Бисерна гроздова ракия от Русе/Russenska biserna grozdova rakya/Biserna grozdova rakya iz Russe

Bugarska

Бургаска Мускатова ракия/Мускатова ракия от Бургас/Bourgaska Muscatova rakya/Muscatova rakya iz Bourgas

Bugarska

Добруджанска мускатова ракия/Мускатова ракия от Добруджа/Dobrudjanska muscatova rakya/muscatova rakya iz Dobrudja

Bugarska

Сухиндолска гроздова ракия/Гроздова ракия от Сухиндол/Suhindolska grozdova rakya/Grozdova rakya iz Suhindol

Bugarska

Карловска гроздова ракия/Гроздова Ракия от Карлово/Karlovska grozdova rakya/Grozdova Rakya iz Karlovo

Bugarska

Vinars Târnave

Rumunjska

Vinars Vaslui

Rumunjska

Vinars Murfatlar

Rumunjska

Vinars Vrancea

Rumunjska

Vinars Segarcea

Rumunjska

5. Brandy/Weinbrand

Brandy de Jerez

Španjolska

Brandy del Penedés

Španjolska

Brandy italiano

Italija

Brandy Αττικής/Vinjak iz Attica

Grčka

Brandy Πελοποννήσου/Vinjak s Peloponnesa

Grčka

Brandy Κεντρικής Ελλάδας/Vinjak iz srednje Grčke

Grčka

Deutscher Weinbrand

Njemačka

Wachauer Weinbrand

Austrija

Weinbrand Dürnstein

Austrija

Pfälzer Weinbrand

Njemačka

Karpatské brandy špeciál

Slovačka

Brandy français/Brandy de France

Francuska

Rakija od grožđane komine ili komovica

Marc de Champagne/Eau-de-vie de marc de Champagne

Francuska

Marc d'Aquitaine/Eau-de-vie de marc originaire d'Aquitaine

Francuska

Marc de Bourgogne/Eau-de-vie de marc de Bourgogne

Francuska

Marc du Centre-Est/Eau-de-vie de marc originaire du Centre-Est

Francuska

Marc de Franche-Comté/Eau-de-vie de marc originaire de Franche-Comté

Francuska

Marc du Bugey/Eau-de-vie de marc originaire de Bugey

Francuska

Marc de Savoie/Eau-de-vie de marc originaire de Savoie

Francuska

Marc des Côteaux de la Loire/Eau-de-vie de marc originaire des Coteaux de la Loire

Francuska

Marc des Côtes-du-Rhône/Eau-de-vie de marc des Côtes du Rhône

Francuska

Marc de Provence/Eau-de-vie de marc originaire de Provence

Francuska

Marc du Languedoc/Eau-de-vie de marc originaire du Languedoc

Francuska

Marc d'Alsace Gewürztraminer

Francuska

Marc de Lorraine

Francuska

Marc d'Auvergne

Francuska

Marc du Jura

Francuska

Aguardente Bagaceira Bairrada

Portugal

Aguardente Bagaceira Alentejo

Portugal

Aguardente Bagaceira da Regiăo dos Vinhos Verdes

Portugal

Aguardente Bagaceira da Regiăo dos Vinhos Verdes de Alvarinho

Portugal

Orujo de Galicia

Španjolska

Grappa

Italija

Grappa di Barolo

Italija

Grappa piemontese/Grappa del Piemonte Italy

Italija

Grappa lombarda/Grappa di Lombardia

Italija

Grappa trentina/Grappa del Trentino

Italija

Grappa friulana/Grappa del Friuli

Italija

Grappa veneta/Grappa del Veneto

Italija

Südtiroler Grappa/Grappa dell'Alto Adige

Italija

Grappa siciliana/Grappa di Sicilia

Italija

Grappa di Marsala

Italija

Τσικουδιά/Tsikoudia

Grčka

Τσικουδιά Κρήτης/Tsikoudia sa Krete

Grčka

Τσίπουρο/Tsipouro

Grčka

Τσίπουρο Μακεδονίας/Tsipouro iz Makedonije

Grčka

Τσίπουρο Θεσσαλίας/Tsipouro iz Tesalije (Thessaly)

Grčka

Τσίπουρο Τυρνάβου/Tsipouro iz Tyrnavosa

Grčka

Eau-de-vie de marc de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Ζιβανία/Τζιβανία/Ζιβάνα/Zivania

Cipar

Törkölypálinka

Mađarska

Rakija od voća

Schwarzwälder Kirschwasser

Njemačka

Schwarzwälder Mirabellenwasser

Njemačka

Schwarzwälder Williamsbirne

Njemačka

Schwarzwälder Zwetschgenwasser

Njemačka

Fränkisches Zwetschgenwasser

Njemačka

Fränkisches Kirschwasser

Njemačka

Fränkischer Obstler

Njemačka

Mirabelle de Lorraine

Francuska

Kirsch d'Alsace

Francuska

Quetsch d'Alsace

Francuska

Framboise d'Alsace

Francuska

Mirabelle d'Alsace

Francuska

Kirsch de Fougerolles

Francuska

Williams d'Orléans

Francuska

Südtiroler Williams/Williams dell'Alto Adige

Italija

Südtiroler Aprikot/Aprikot dell'Alto Adige

Italija

Südtiroler Marille/Marille dell'Alto Adige

Italija

Südtiroler Kirsch/Kirsch dell'Alto Adige

Italija

Südtiroler Zwetschgeler/Zwetschgeler dell'Alto Adige

Italija

Südtiroler Obstler/Obstler dell'Alto Adige

Italija

Südtiroler Gravensteiner/Gravensteiner dell'Alto Adige

Italija

Südtiroler Golden Delicious/Golden Delicious dell'Alto Adige

Italija

Williams friulano/Williams del Friuli

Italija

Sliwovitz del Veneto

Italija

Sliwovitz del Friuli-Venezia Giulia

Italija

Sliwovitz del Trentino-Alto Adige

Italija

Distillato di mele trentino/Distillato di mele del Trentino

Italija

Williams trentino/Williams del Trentino

Italija

Sliwovitz trentino/Sliwovitz del Trentino

Italija

Aprikot trentino/Aprikot del Trentino

Italija

Medronho do Algarve

Portugal

Medronho do Buçaco

Portugal

Kirsch Friulano/Kirschwasser Friulano

Italija

Kirsch Trentino/Kirschwasser Trentino

Italija

Kirsch Veneto/Kirschwasser Veneto

Italija

Aguardente de pęra da Lousă

Portugal

Eau-de-vie de pommes de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Eau-de-vie de poires de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Eau-de-vie de kirsch de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Eau-de-vie de quetsch de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Eau-de-vie de mirabelle de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Eau-de-vie de prunelles de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Wachauer Marillenbrand

Austrija

Szatmári Szilvapálinka

Mađarska

Kecskeméti Barackpálinka

Mađarska

Békési Szilvapálinka

Mađarska

Szabolcsi Almapálinka

Mađarska

Gönci Barackpálinka

Mađarska

Pálinka,

Mađarska,

Austrija (za rakije proizvedene jedino u saveznim državama: Donja Austrija, Gradišće, Štajerska, Beč)

Bošácka slivovica

Slovačka

Brinjevec

Slovenija

Dolenjski sadjevec

Slovenija

Троянска сливова ракия/Сливова ракия от Троян/Troyanskaslivova rakya/Slivova rakya iz Troyana

Bugarska

Силистренска кайсиева ракия/Кайсиева ракия от Силистра/Silistrenska kaysieva rakya/Kaysieva rakya iz Silistra

Bugarska

Тервелска кайсиева ракия/Кайсиева ракия от Тервел/Tervelskakaysieva rakya/Kaysieva rakya iz Tervela

Bugarska

Ловешка сливова ракия/Сливова ракия от Ловеч/Loveshkaslivova rakya/Slivova rakya iz Lovecha

Bugarska

Pălincă

Rumunjska

Ţuică Zetea de Medieşu Aurit

Rumunjska

Ţuică de Valea Milcovului

Rumunjska

Ţuică de Buzău

Rumunjska

Ţuică de Argeş

Rumunjska

Ţuică de Zalău

Rumunjska

Ţuică Ardelenească de Bistriţa

Rumunjska

Horincă de Maramureş

Rumunjska

Horincă de Cămârzana

Rumunjska

Horincă de Seini

Rumunjska

Horincă de Chioar

Rumunjska

Horincă de Lăpuş

Rumunjska

Turţ de Oaş

Rumunjska

Turţ de Maramure

Rumunjska

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina

Calvados

Francuska

Calvados Pays d'Auge

Francuska

Calvados Domfrontais

Francuska

Eau-de-vie de cidre de Bretagne

Francuska

Eau-de-vie de poiré de Bretagne

Francuska

Eau-de-vie de cidre de Normandie

Francuska

Eau-de-vie de poiré de Normandie

Francuska

Eau-de-vie de cidre du Maine

Francuska

Aguardiente de sidra de Asturias

Španjolska

Eau-de-vie de poiré du Maine

Francuska

Vodka

Svensk Vodka/Švedska vodka

Švedska

Suomalainen Vodka/Finsk Vodka/Vodka iz Finske

Finska

Polska Wódka/Poljska vodka

Poljska

Laugarício vodka

Slovačka

Originali lietuviška degtinė/Originalna litvanska vodka

Litva

Biljna vodka iz nizine Sjeverne Podlasje aromatizirana ekstraktom vlati trave bizon/Wódka ziołowa z Niziny Północnopodlaskiej aromatyzowana ekstraktem z trawy żubrowej

Poljska

Latvijas Dzidrais

Latvija

Rīgas Degvīns

Latvija

Estonian vodka/Estonska vodka

Estonija

17. Geist

Schwarzwälder Himbeergeist

Njemačka

Encijan

Bayerischer Gebirgsenzian

Njemačka

Südtiroler Enzian/Genziana dell'Alto Adige

Italija

Genziana trentina/Genziana del Trentino

Italija

Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom

Genievre/Jenever/Genever

Belgija, Nizozemska, Francuska (Nord (59) i Pas-de-Calais (62)), Njemačka (Njemačke savezne države (Bundesländer) Sjeverno Porajnje-Zapadna Falačka i Donja Saska)

Genievre de grains, Graanjenever, Graangenever

Belgija, Nizozemska, Francuska (Departments Nord (59) und Pas-de-Calais (62))

Jonge jenever, jonge genever

Belgija, Nizozemska

Oude jenever, oude genever

Belgija, Nizozemska

Hasseltse jenever/Hasselt

Belgija (Hasselt, Zonhoven, Diepenbeek)

Balegemse jenever

Belgija (Balegem)

O' de Flander-Oost-Vlaamse Graanjenever

Belgija (Istočna Flandrija)

Peket-Pékęt/Peket-Pékęt de Wallonie

Belgija (Walonska regija)

Genièvre Flandres Artois

Francuska (Departments Nord (59) und Pas-de-Calais (62))

Ostfriesischer Korngenever

Njemačka

Steinhäger

Njemačka

Plymouth Gin

Ujedinjena Kraljevina

Gin de Mahón

Španjolska

Vilniaus Džinas/Vilnius Gin

Litva

Spišská borovička

Slovačka

Slovenská borovička Juniperus

Slovačka

Slovenská borovička

Slovačka

Inovecká borovička

Slovačka

Liptovská borovička

Slovačka

24. Akvavit/aquavit

Dansk Akvavit/Dansk Aquavit

Danska

Svensk Aquavit/Svensk Akvavit/Švedski Aquavit

Švedska

Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom

Anís espańol

Španjolska

Anís Paloma Monforte del Cid

Španjolska

Hierbas de Mallorca

Španjolska

Hierbas Ibicencas

Španjolska

Évora anisada

Portugal

Cazalla

Španjolska

Chinchón

Španjolska

Ojén

Španjolska

Rute

Španjolska

Janeževec

Slovenija

Destilirani anis

Ouzo/Ούζο

Cipar, Grčka

Ούζο Μυτιλήνης/Ouzo iz Mitilene

Grčka

Ούζο Πλωμαρίου/Ouzo iz Plomarija

Grčka

Ούζο Καλαμάτας/Ouzo iz Kalamata

Grčka

Ούζο Θράκης/Ouzo iz Thrakiena

Grčka

Ούζο Μακεδονίας/Ouzo iz Makedonije

Grčka

Gorka jaka alkoholna pića/bitter

Demänovka bylinná horká

Slovačka

Rheinberger Kräuter

Njemačka

Trejos devynerios

Litva

Slovenska travarica

Slovenija

Liker

Berliner Kümmel

Njemačka

Hamburger Kümmel

Njemačka

Münchener Kümmel

Njemačka

Chiemseer Klosterlikör

Njemačka

Bayerischer Kräuterlikör

Njemačka

Irish Cream

Irska

Palo de Mallorca

Španjolska

Ginjinha portuguesa

Portugal

Licor de Singeverga

Portugal

Mirto di Sardegna

Italija

Liquore di limone di Sorrento

Italija

Liquore di limone della Costa d'Amalfi

Italija

Genepě del Piemonte

Italija

Genepě della Valle d'Aosta

Italija

Benediktbeurer Klosterlikör

Njemačka

Ettaler Klosterlikör

Njemačka

Ratafia de Champagne

Francuska

Ratafia catalana

Španjolska

Anis portuguęs

Portugal

Suomalainen Marjalikööri/Suomalainen Hedelmälikööri/FinskBärlikör/Finsk Fruktlikör/Finnish berry liqueur/Finski voćni liker

Finska

Großglockner Alpenbitter

Austrija

Mariazeller Magenlikör

Austrija

Mariazeller Jagasaftl

Austrija

Puchheimer Bitter

Austrija

Steinfelder Magenbitter

Austrija

Wachauer Marillenlikör

Austrija

Jägertee/Jagertee/Jagatee

Austrija

Hüttentee

Njemačka

Allažu Ķimelis

Latvija

Čepkelių

Litva

Demänovka Bylinný Likér

Slovačka

Polish Cherry

Poljska

Karlovarská Hořká

Češka

Pelinkovec

Slovenija

Blutwurz

Njemačka

Cantueso Alicantino

Španjolska

Licor café de Galicia

Španjolska

Licor de hierbas de Galicia

Španjolska

Génépi des Alpes/Genepě degli Alpi

Francuska/Italija

Μαστίχα Χίου/Masticha iz Chiosa

Grčka

Κίτρο Νάξου/Kitro iz Naxosa

Grčka

Κουμκουάτ Κέρκυρας/Koum Kouat s Krfa

Grčka

Τεντούρα/Tentoura

Grčka

Poncha da Madeira

Portugal

34. Crème de cassis

Cassis de Bourgogne

Francuska

Cassis de Dijon

Francuska

Cassis de Saintonge

Francuska

Cassis de Dauphiné

Francuska

Cassis de Beaufort

Luksemburg

40. Nocino

Nocino di Modena

Italija

Orehovec

Slovenija

Ostala jaka alkoholna pića

Pommeau de Bretagne

Francuska

Pommeau du Maine

Francuska

Pommeau de Normandie

Francuska

Svensk Punsch/Švedski punč

Švedska

Pacharán navarro

Španjolska

Pacharán

Španjolska

Inländerrum

Austrija

Bärwurz

Njemačka

Aguardiente de hierbas de Galicia

Španjolska

Aperitivo Café de Alcoy

Španjolska

Herbero de la Sierra de Mariola

Španjolska

Königsberger Bärenfang

Njemačka

Ostpreußischer Bärenfang

Njemačka

Ronmiel

Španjolska

Ronmiel de Canarias

Španjolska

Genièvre aux fruits/Vruchtenjenever/Jenever met vruchten/Fruchtgenever

Belgija, Nizozemska, Francuska (Departments Nord (59) i Pas-de-Calais (62)), Njemačka (Savezne države Sjeverno Porajnje-Zapadna Falačka i Donja Saska)

Domači rum

Slovenija

Irish Poteen/Irish Poitín

Irska

Trauktinė

Litva

Trauktinė Palanga

Litva

Trauktinė Dainava

Litva

(1) SL C 324, 30.12.2006., str. 12.

(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 19. lipnja 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 17. prosinca 2007.

(3) SL L 160, 12.6.1989., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2005.

(4) SL L 105, 25.4.1990., str. 9. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2140/98 (SL L 270, 7.10.1998., str. 9.).

(5) SL L 109, 6.5.2000., str. 29. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2007/68/EZ (SL L 310, 28.11.2007., str. 11.).

(6) SL L 184, 15.7.1988., str. 61. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(7) SL L 336, 23.12.1994., str. 1.

(8) SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1791/2006 (SL L 363, 20.12.2006., str. 1.).

(9) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(10) SL L 165, 30.4.2004., str. 1., ispravljeno u SL L 191, 28.5.2004., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1791/2006.

(11) SL L 40, 11.2.1989., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Odlukom Vijeća 92/10/EEZ (SL L 6, 11.1.1992., str. 35.).

(12) SL L 11, 14.1.1994., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1891/2006 (SL L 386, 29.12.2006., str. 14.).

(13) Uredba Komisije (EEZ) br. 2009/92 od 20. srpnja 1992. o određivanju metode analize Zajednice za etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla korišten u pripremi jakih alkoholnih pića, aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na vinskoj osnovi i aromatiziranih koktela vinskih proizvoda (SL L 203, 21.7.1992., str. 10.).

(14) Uredba Komisije (EZ) br. 1267/94 od 1. lipnja 1994. o primjeni sporazumâ između Europske unije i trećih zemalja o uzajamnom priznavanju određenih jakih alkoholnih pića (SL L 138, 2.6.1994., str. 7.). Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1434/97 (SL L 196, 24.7.1997., str. 56.).

(15) Uredba Komisije (EZ) br. 2870/2000 od 19. prosinca 2000. o utvrđivanju referentnih metoda Zajednice za analizu jakih alkoholnih pića (SL L 333, 29.12.2000., str. 20.). Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2091/2002 (SL L 322, 27.11.2002., str. 11.).

(16) SL L 10, 12.1.2002., str. 53.

(17) SL L 10, 12.1.2002., str. 47.

(18) SL L 229, 30.8.1980., str. 1. Direktiva kako zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1881/2003.

(19) SL L 330, 5.12.1998., str. 32. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.

(20) SL L 237, 10.9.1994., str. 13. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.

(21) SL L 149, 14.6.1991., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2005.

(22) Oznaka zemljopisnog podrijetla Irish Whiskey/Uisce Beatha Eireannach/Irish Whisky obuhvaća whisky/whiskey proizveden u Irskoj i Sjevernoj Irskoj.

Menu

LEXI